Kreiranje multimedijalnih prezentacija

Podatke o Isaku Njutnu i njegovom stvaralaštvu možete pogledati na sljedećem linku:

htpp:/www.seminarskirad.rs

Zanimljivosti i računski zadaci

Zanimljivosti i računske zadatke možete preuzeti sa ovog linka:
http://www.google.com/url?sa=D&q=http://www.hokuspokusfizikus.weebly.com/&usg=AFQjCNHqNuyVfL5KcsPMZWhyiAWHbpMVLw

Uvod u mjerenje iz fizike

Fizika za VII razred

Zašto zadaci?

                                                               Kako zadaci?                           

Zašto radimo zadatke iz fizike?

Fizika je jedna od nauka koja proučava i objašnjava prirodne pojave: mehanička kretanja, toplptne pojave, električne, magnetne, svjetlosne, strukturu materije, … U okviru teorijske nastave fizike upoznajemo se sa fizičkim veličinama i fizičkim zakonima.

Ako znamo da saopštimo definiciju neke veličine ili znamo da napišemo formulu koja odgovara nekom fizičkom zakonu, to ne znači da smo zaista stekli saznanje o tim pojmovima ili pojavama, niti da smo ih razumjeli. Naše saznanje je pravo onda kada umijemo i da ga upotrijebimo da bismo  izračunali vrijednost neke  veličine, objasnili neki primjer iz svakodnevnog života, a u udžbeniku se ne spominje konkretno, itd. …Da naše znanje ne bude samo formalno i pasivno, nego aktivno i primjenljivo, treba da doprinesu, između ostalog, i računski zadaci…

Dakle, važno je raditi zadatke da bismo:

·         Čestim korišćenjem pojmova i formula utvrdili znanje o fizičkim veličinama i zakonima i trajno ih zapamtili;

·         Analizirajući postavljeni problem bolje uočavali povezanost pojava, čime se naše znanje produbljava, proširuje, postaje „kvalitetnije“;

·         Rješavajući konkretne primjere iz svakodnevne prakse sagledali značaj fizike i potrebu za njenim učenjem;

·         Razvijali sposobnost da mislimo, povezujemo , zaključujemo, što je bitno ne samo u fizici nego u svakoj životnoj situaciji;

·         Osposobljavali se za samostalan rad i samostalnim radom isticali i razvijali svoju originalnost;

·         Uspješnim rješavanjem težih zadataka stekli samopouzdanje, zavoljeli fiziku i poželjeli da radimo i napredujemo i više od onog što zahtijeva obavezan školski program.

Naravno, ovo su samo neki od razloga zbog kojih treba raditi zadatke iz fizike.

Kako raditi zadatke iz fizike?

1.      Zadatak se prvo mora dobro pročitati. Ako je potrebno, treba ga čitati i više puta da bi se razumio problem o kojem se radi. Razumjeti zadatak znači shvatiti o kojoj se fizičkoj pojavi ( ili zakonu) radi, koje veličine su poznate i koje treba odrediti.

2.      Rješenje treba započeti postavkom zadatka. To znači da treba zabilježiti poznate podatke i šta treba izračunati. Za obilježavanje fizičkih veličina koriste se odgovarajući simboli (obično su to latinična slova ili slova grčkog alfabeta).

3.       Ponekad je odnos između veličina u zadatku lakše uočiti ako se nacrta  odgovarajuća slika.

4.      Preporučujemo učenicima da pri rješavanju zadataka svaku formulu pišu u novom redu. Tako je preglednije, urednije i bolje se prati tok misli.   

Mjerenje fizičkih veličina

                                              Mjerenje dužine    

Odnosi između jedinica za dužinu koje najčešće koristimo u svakodnevnom životu

Kilometar-metar	1km=1000m	1mm=0,001km
Metar-decimetar	1m=10dm	1dm=0,1
Metar-centimetar	1m=100cm	1cm=0,01m
Metar-milimetar	1m=1000mm	1mm=0,001m
Decimetar-centimetar	1dm=10cm	1cm=0,1dm
Decimetar-milimetar	1dm=100mm	1mm=0,01dm
Centimetar-milimetar	1cm=10mm	1mm=0,1cm

Mjerenje površine

Odnosi između jedinica za površinu koji se najčešće koriste u praksi:

Hektar-kvadratni metar	1 ha=10 000 m²	1 m² =0,0001 ha
Hektar-ar	1 ha = 100 ar	1 ar = 0,01 ar
Ar-kvadratni metar	1ar = 100 m²	1 m² = 0,01 ar
Kvadratni metar-kvadratni decimetar	1 m² = 100 dm²	1 dm² = 0,01 m²
Kvadratni metar-kvadratni centimetar	1 m² = 10 000 cm²	1 cm² = 0,0001 m²
Kvadratni metar-kvadratni milimetar	1 m² = 1 000 000 mm²	1 mm² = 0,000 001 m²
Kvadratni decimetar-kvadratni centimetar	1 dm² = 100 cm²	1 cm² = 0,02 dm²
Kvadratni decimetar-kvadratni milimetar	1 dm² = 10 000 mm²	1 mm² = 0,0001 dm²
Kvadratni centimetar-kvadratni milimetar	1 cm² = 100 mm²	1 mm² = 0,01 cm²

Mjerenje zapremine

Odnosi između jedinica za zapreminu koje se najviše upotrebljavaju u svakodnevnom životu:

Kubni metar-kubni decimetar	1 m³ = 1000 dm³	1 dm³ = 0,001 m³
Kubni metar-kubni centimetar	1 m³ = 1 000 000 cm³	1 cm³ = 0,000 001 m³
Kubni decimetar-kubni centimetar	1 dm³ = 1000 cm³	1 cm³ = 0,001 dm³
Kubni centimetar-kubni milimetar	1 cm³ = 1000 mm³	1 mm³ = 0,001 cm³

Istorijat fizike