Fizika za VII razred
Zašto zadaci?
Kako
zadaci?
Zašto radimo zadatke iz
fizike?
Fizika je jedna od nauka koja
proučava i objašnjava prirodne pojave: mehanička kretanja, toplptne pojave,
električne, magnetne, svjetlosne, strukturu materije, … U okviru teorijske
nastave fizike upoznajemo se sa fizičkim veličinama i fizičkim zakonima.
Ako znamo da saopštimo definiciju
neke veličine ili znamo da napišemo formulu koja odgovara nekom fizičkom
zakonu, to ne znači da smo zaista stekli saznanje o tim pojmovima ili pojavama,
niti da smo ih razumjeli. Naše saznanje je pravo onda kada umijemo i da ga
upotrijebimo da bismo izračunali
vrijednost neke veličine, objasnili neki
primjer iz svakodnevnog života, a u udžbeniku se ne spominje konkretno, itd.
…Da naše znanje ne bude samo formalno i pasivno, nego aktivno i primjenljivo,
treba da doprinesu, između ostalog, i računski zadaci…
Dakle, važno
je raditi zadatke da bismo:
·
Čestim
korišćenjem pojmova i formula utvrdili znanje o fizičkim veličinama i zakonima
i trajno ih zapamtili;
·
Analizirajući
postavljeni problem bolje uočavali povezanost pojava, čime se naše znanje
produbljava, proširuje, postaje „kvalitetnije“;
·
Rješavajući
konkretne primjere iz svakodnevne prakse sagledali značaj fizike i potrebu za
njenim učenjem;
·
Razvijali
sposobnost da mislimo, povezujemo , zaključujemo, što je bitno ne samo u fizici
nego u svakoj životnoj situaciji;
·
Osposobljavali
se za samostalan rad i samostalnim radom isticali i razvijali svoju
originalnost;
·
Uspješnim
rješavanjem težih zadataka stekli samopouzdanje, zavoljeli fiziku i poželjeli
da radimo i napredujemo i više od onog što zahtijeva obavezan školski program.
Naravno, ovo su samo neki od razloga
zbog kojih treba raditi zadatke iz fizike.
Kako raditi zadatke iz
fizike?
1. Zadatak se prvo mora dobro pročitati.
Ako je potrebno, treba ga čitati i više puta da bi se razumio problem o kojem
se radi. Razumjeti zadatak znači shvatiti o kojoj se fizičkoj pojavi ( ili zakonu)
radi, koje veličine su poznate i koje treba odrediti.
2. Rješenje treba započeti postavkom
zadatka. To znači da treba zabilježiti poznate podatke i šta treba izračunati.
Za obilježavanje fizičkih veličina koriste se odgovarajući simboli (obično su
to latinična slova ili slova grčkog alfabeta).
3. Ponekad je odnos između veličina u zadatku
lakše uočiti ako se nacrta odgovarajuća
slika.
4. Preporučujemo učenicima da pri
rješavanju zadataka svaku formulu pišu u novom redu. Tako je preglednije,
urednije i bolje se prati tok misli.
Mjerenje fizičkih
veličina
Mjerenje
dužine
Odnosi između jedinica za dužinu koje
najčešće koristimo u svakodnevnom životu
Kilometar-metar
|
1km=1000m
|
1mm=0,001km
|
Metar-decimetar
|
1m=10dm
|
1dm=0,1
|
Metar-centimetar
|
1m=100cm
|
1cm=0,01m
|
Metar-milimetar
|
1m=1000mm
|
1mm=0,001m
|
Decimetar-centimetar
|
1dm=10cm
|
1cm=0,1dm
|
Decimetar-milimetar
|
1dm=100mm
|
1mm=0,01dm
|
Centimetar-milimetar
|
1cm=10mm
|
1mm=0,1cm
|
Mjerenje površine
Odnosi između jedinica za površinu
koji se najčešće koriste u praksi:
Hektar-kvadratni
metar
|
1 ha=10
000 m²
|
1 m²
=0,0001 ha
|
Hektar-ar
|
1 ha =
100 ar
|
1 ar =
0,01 ar
|
Ar-kvadratni
metar
|
1ar =
100 m²
|
1 m² =
0,01 ar
|
Kvadratni
metar-kvadratni decimetar
|
1 m² =
100 dm²
|
1 dm² =
0,01 m²
|
Kvadratni
metar-kvadratni centimetar
|
1 m² =
10 000 cm²
|
1 cm² =
0,0001 m²
|
Kvadratni
metar-kvadratni milimetar
|
1 m² = 1
000 000 mm²
|
1 mm² =
0,000 001 m²
|
Kvadratni
decimetar-kvadratni centimetar
|
1 dm² =
100 cm²
|
1 cm² =
0,02 dm²
|
Kvadratni
decimetar-kvadratni milimetar
|
1 dm² =
10 000 mm²
|
1 mm² =
0,0001 dm²
|
Kvadratni
centimetar-kvadratni milimetar
|
1 cm² =
100 mm²
|
1 mm² =
0,01 cm²
|
Mjerenje zapremine
Odnosi između jedinica za zapreminu
koje se najviše upotrebljavaju u svakodnevnom životu:
Kubni metar-kubni
decimetar
|
1 m³ =
1000 dm³
|
1 dm³ =
0,001 m³
|
Kubni
metar-kubni centimetar
|
1 m³ = 1
000 000 cm³
|
1 cm³ =
0,000 001 m³
|
Kubni
decimetar-kubni centimetar
|
1 dm³ =
1000 cm³
|
1 cm³ =
0,001 dm³
|
Kubni
centimetar-kubni milimetar
|
1 cm³ =
1000 mm³
|
1 mm³ = 0,001
cm³
|